Alergijske reakcije na ubode insekata

Učestalost alergijskih reakcija na ubode insekata razlikuje se u pojedinim zemljama, ponajprije zbog klimatskih osobitosti pojedinog kraja.  Iako postoji oko milijun vrsta insekata, samo manji broj njih uzrokuje alergijske reakcije u ljudi. Te su alergijske reakcije najčešće uzrokovane ubodima opnokrilaca, pčele, bumbara, ose, stršljena i mrava. Kod uboda tih insekata postoje određene razlike.

Pčele i bumbari ubadaju kada su uznemireni. Nakon uboda pčele, na mjestu uboda ostaje žalac s mjehurićem otrova iz zatka kukca iz kojeg se otrov postupno oslobađa uzrokujući lokalizirane ili opće simptome. Zbog toga se savjetuje žalac pčele što prije ukloniti. Otrovi pčele i bumbara najotrovniji su u proljeće. Sastavom su slični, sadrže različite štetne tvari koje u osjetljivih osoba mogu uzrokovati alergijske reakcije.

Za razliku od pčela, ose i stršljeni ne ostavljaju žalac u koži te mogu ubosti više puta. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrovi ose i stršljena sadrže kemijski aktivnije tvari, pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena kada je i količina otrova veća.

Alergijske reakcije na ubod ose mogu se javiti nakon prvog uboda iako su češće nakon 2-3 prijašnja uboda. Alergijske reakcije na otrov mrava znatno su rjeđe. Sastav otrova mrava mijenja se ovisno o godišnjem dobu, “najotrovniji” je u rano ljeto.

Kako se manifestiraju alergijske reakcije na ubod insekata?

Gotovo u svake osobe na mjestu uboda insekta dolazi do različito velike lokalizirane reakcije (oteklina, bol, crvenilo) koja je toksične, a ne alergijske prirode. Samo u osjetljivih (senzibiliziranih) osoba javljaju se i alergijske reakcije koje mogu biti lokalizirane na mjestu uboda ili sustavne. Sustavne reakcije mogu se prema težini stupnjevati od 1 do 4:

  • Prvi stupanj čini koprivnjača (urtikarija).
  • U drugom se, uz koprivnjaču, javljaju otekline, mučnina, povraćanje i proljev.
  • Treći stupanj karakteriziraju otežano i čujno disanje, sviranje u prsima, otežano gutanje i smetenost.
  • U četvrtom se stupnju uz navedeno javljaju i kolaps, pad tlaka, gubitak svijesti, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće.

Što učiniti u slučaju alergije na ubod insekta?

Liječenje ovisi o vrsti alergijske reakcije nakon uboda insekta. Nakon uboda pčele preporučuje se što prije izvaditi žalac. U slučaju lokalizirane reakcije dovoljno je staviti hladni oblog te,eventualno, lokalno primijeniti kortikosteroidnu kremu. Ako se otok povećava, preporučuju se tablete antihistaminika. Sistemske reakcije liječe se kao i druga stanja anafilaksije. Važno je pacijenta poučiti o mjerama samopomoći u slučaju pojave alergijske reakcije na ubod kukca, osobito u slučaju ranijih anafilaktičkih reakcija. Preporučuje se primjena adrenalina preko autoinjektora (injekcija priređena za brzu i jednostavnu primjenu koju bolesnik daje sam), tableta antihistaminika i, u određenim okolnostima, kortikosteroida.

Nakon samopomoći potrebno je što prije kontaktirati liječnika radi dodatnog liječenja i upućivanja u bolnicu. Alergijske reakcije na otrove kukaca često imaju i odgođenu, kasnu reakciju (nakon 8-12 sati). Zbog toga je potrebno zaprimiti u bolnicu sve bolesnike koji su doživjeli sustavne alergijske reakcije, angioedem (otok mekih tkiva, osobito očnih kapaka, usnica i sl.) i bronhospazam (otežano disanje).

Upute osobama alergičnim na ubode insekata:

  • Ako je na mjestu uboda kukca ostao žalac potrebno ga je odmah izvaditi, noktima ili pincetom.
  • Na mjesto uboda staviti hladni oblog.
  • Imati u pripravnosti lijekove, a u slučaju potrebe žurno primijeniti hitnu terapiju (autoinjektor, antihistaminik, kortikosteroid).
  • Izbjegavati brze pokrete (mahanje rukama) radi tjeranja insekta jer tada postaju agresivniji.
  • Izbjegavati jake mirise (parfeme, kreme za sunčanje, losione) jer oni privlače insekte.
  • Ne ići u cvjetnjak ili voćnjak te ne jesti slatko i sočno voće u otvorenom prostoru.
  • Oprez pri radu u vrtu (zaštititi otkrivene dijelove tijela).
  • Ne hodati bosonog po travi (pčele rado borave u djetelini).
  • Izbjegavati široku, lepršavu odjeću (kukac se može uvući pod odjeću kada postaje agresivniji) i odjeću žarkih boja.
  • Izbjegavati veće tjelesne napore (miris znoja privlači insekte).
  • Slatke namirnice držati pokrivenima.
  • Kante za smeće držati zatvorenima.
  • Prozor u spavaćoj sobi danju zatvarati ili staviti na njega mrežu protiv insekata.