Koliko znate o dijabetesu?

Dijabetes je odgovoran za polovicu svih amputacija nogu ili više u razvijenom svijetu.

Zahvaćanje živaca i žila donjih udova jednim stopalom naziva se “dijabetičko stopalo”. To je jedan od najčešćih dijabetičkih defekata povezanih s visokim šećerom u krvi koji može završiti amputacijom. Dijabetičari imaju 15 do 40 puta veću vjerojatnost da će doživjeti amputaciju donjih ekstremiteta nego opća populacija.

Dijabetes je glavni uzrok kronične bolesti bubrega sa završnim stadijem zatajenja bubrega.

Dijabetes je vodeći uzrok bolesti bubrega. Oko jedne trećine osoba s dijabetesom razvije nefropatiju, a oko 20 posto dijabetičara tipa 1 razvije zatajenje bubrega u završnoj fazi, što zahtijeva dijalizu ili transplantaciju.

Dijabetes je vodeći uzrok sljepoće među radno sposobnom europskom populacijom.

Bolest oka ili retinopatija vodeći je uzrok sljepoće i problema s vidom kod starijih ljudi u razvijenom svijetu. Oko 2 posto ljudi koji boluju od dijabetesa 15 godina oslijepi, a 10 posto razvije ozbiljnije probleme s vidom.

Dijabetes više nego udvostručuje rizik od moždanog ili srčanog udara.

Bolesti krvožilnog sustava, odnosno kardiovaskularne bolesti, uzrok su približno 75% svih smrti dijabetičara u Europi. Rizik od srčanih bolesti je 2 do 4 puta veći u dijabetičara nego u onih bez dijabetesa.

Dijabetes je vodeći uzrok impotencije kod muškaraca svih dobnih skupina.

Do erektilne disfunkcije ova bolest može dovesti na različite načine, a jedan od njih je neuropatija, tj. oštećenje živaca.

Neuropatija pogađa polovicu ljudi s dijabetesom. Različite vrste živčanih bolesti manifestiraju se nedostatkom osjeta u stopalima ili rukama, bolovima u nogama i problemima u radu raznih dijelova tijela, uključujući srce, oči, želudac, bubrege i penis.

Zastrašujuće zar ne?

Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog dvadeset i prvu godinu zaredom, sukladno preporuci Međunarodne dijabetičke federacije (engl. International Diabetes Federation).

Tema obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti 2023. godine je Dostupnost zdravstvene zaštite, a fokus ovogodišnjeg obilježavanja je na dostupnosti edukacije o šećernoj bolesti sa sloganom Edukacijom do bolje sutrašnjice.

Šećerna bolest ili dijabetes (diabetes mellitus) je kronična bolest u kojoj su razine glukoze (šećera) u krvi povišene. Većina hrane koju jedemo pretvara se u glukozu koju naš organizam koristi za energiju. Gušterača (pankreas) proizvodi inzulin, hormon koji regulira razinu šećera u krvi i to tako da omogućava ulazak šećera u stanice gdje se pretvara u energiju za tijelo. Osim toga, višak šećera pohranjuje se pomoću inzulina u mišiće i jetru.

Ako inzulina nema ili ga je nedovoljno, šećer ne može ući u stanice, ostaje u krvi i dolazi do povišene razine šećera u krvi i razvoja bolesti.

Razlikuju se dva osnovna tipa šećerne bolesti: tip 1 kada gušterača ne proizvodi inzulin i tip 2 kada je učinak proizvedenog inzulina smanjen.

• Tip 2: Najčešći je oblik šećerne bolesti (90% ljudi sa šećernom bolesti ima tip 2), koji se obično otkrije u starijoj dobi i u poodmaklom stupnju razvoja bolesti kada su nastale komplikacije na drugim organima.
• Tip 1: Zbog poremećaja obrambenog (imunološkog) sustava kod šećerne bolesti tip 1 stvaraju se antitijela koja uništavaju vlastite stanice gušterače koje proizvode inzulin. Bolest se razvije uništenjem 70-90% stanica. Obično se javlja kod djece i mlađih osoba.

Simptomi oba tipa šećerne bolesti su: prekomjerna žeđ, učestalo mokrenje, neobjašnjivi gubitak tjelesne težine, umor i iscrpljenost, jaka glad, iznenadne smetnje vida, nedostatak koncentracije, suha koža, rane koje sporo zacjeljuju, češće infekcije nego obično.

Kod dijabetesa tip 2, na početku bolesti simptomi često nisu izraženi u tolikoj mjeri pa do postavljanja dijagnoze prosječno prođe 5-7 godina. Kod tipa 1 bolest nastaje iznenada.

U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 643 milijuna do 2030. godine.

U Republici Hrvatskoj je 2021. godine prema podacima CroDiab-a (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) registrirano 327 785 osoba s dijagnozom šećerne bolesti, a procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih preko 500 000. 

Šećerna bolest je u Republici Hrvatskoj treći vodeći uzrok smrti sa udjelom od 7,8 % u 2019. godini.

Kolike su granične vrijednosti glukoze u krvi?

Vrijednosti glukoze natašte veće ili jednake od 7 mmol/L, odnosno nalaz slučajno mjerenog šećera većeg od 11,1 mmol/L udruženog sa simptomima bolesti dijagnostički je značajno za dijabetes.

Vrijednosti glukoze između 6 i 7 mmol/L  predstavljaju stanje oštećene tolerancije glukoze i rizik od razvoja bolesti.

Koje su mjere prevencije?

Trenutno se šećerna bolest tip 1 ne može prevenirati, dok zdrave prehrambene navike, tjelesna aktivnost i održavanje poželjne tjelesne težine mogu smanjiti rizik obolijevanja od šećerne bolesti tip 2. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji za šećernu bolest redovita šetnja najmanje 30 minuta dnevno može smanjiti rizik od šećerne bolesti tip 2 za 35-40%.

Odrasle osobe bez simptoma trebaju provjeravati razinu glukoze u krvi počevši od 45-e godine. Ako su rezultati uredni, kontrole se trebaju provoditi svake 3 godine. Također, svake 3 godine trebaju se testirati sve žene koje su imale šećernu bolest u trudnoći.

Kod osoba koje imaju granične nalaze, kontrole trebaju biti češće – preporuka je jedanput godišnje. Pojačani nadzor trebaju provoditi i osobe koji u svojoj užoj obitelji imaju člana koji je dijabetičar, zbog čega spadaju u rizičnu skupinu.

Kod djece nakon desete godine, odnosno nakon početka puberteta, također je preporučen probir na šećernu bolest tipa 2 ako imaju prekomjernu tjelesnu težinu, te barem jedan od ovih rizičnih čimbenika: povišeni krvni tlak, poremećaj masnoća u krvi, ako su imali nisku porođajnu težinu, ako je majka imala šećernu bolest u trudnoći ili ako imaju bliskog srodnika sa šećernom bolesti tipa 2.

Izvori:

https://www.hzjz.hr/

https://www.who.int/