×

Proizvodi

Nacionalni tjedan dojenja 01.-07.10.


Nacionalni tjedan dojenja i ove se godine obilježava od 1. do 7. listopada kako bi se rodilje potaknule na dojenje i time se unaprijedilo zdravlje djece.

Majčino mlijeko sigurno je najbolja hrana za dojenčad. S tom tvrdnjom slaže se i Svjetska zdravstvena organizacija. Dojenje je idealan način prehrane za bebu, a majčino mlijeko sigurno ima najpovoljniji sastav hranjivih tvari potrebnih za rast, razvoj i zaštitu djeteta. Iako većina majki želi dojiti svoje dijete, često nailaze na teškoće pri dojenju. U ovom tekstu možete pročitati savjete i preporuke kako uspješno dojiti.

NAJPRIJE O DOBROBITIMA DOJENJA

Za mamu

  • Istraživanja pokazuju da dojenje smanjuje rizik od raka dojke i može smanjiti rizik od raka jajnika i raka maternice.
  • Zabilježeno je da dojenje može sagorjeti i do 500 kalorija dnevno
  • Majčino mlijeko je besplatno i štedi vrijeme koje biste utrošili na pripremu bočica i adaptirane hrane za bebu.
  • Dojenje potiče otpuštanje hormona oksitocina, kojeg nazivaju hormonom ljubavi ili hormonom sreće, te prolaktina. Poznato je da oba hormona pomažu u smanjivanju stresa.
  • Kod nekih žena dojenje može odgoditi povratak mjesečnice (no to ne znači da ne možete ostati trudni – dojenje nije pouzdan oblik kontracepcije)

Za bebu

  • Manji rizik od pojave pretilosti i dijabetesa tipa 1 i tipa 2.
  • Manji rizik od obolijevanja ili pojave alergija.
  • Bebe koje doje imaju manje infekcija i znatno se brže oporavljaju od beba koje se hrane umjetnom hranom. Ipak, dojenje ne može zaštititi vašu bebu od ozbiljnih i po život opasnih infekcija poput ospica ili difterije.
  • Manje je vjerojatno da će razviti gastroenteritis i infekciju uha.

 

KAKO DOJITI?

Prije početka svakog podoja ruke treba oprati vodom i sapunom. Po potrebi operite i dojku mlakom vodom.

Da bi novorođenče moglo pravilno sisati, bitno je da u usta stavi cijelu bradavicu i što veći dio areole ispod koje se nalaze mliječni sinusi u kojima je skupljeno mlijeko. To se postiže iskorištavanjem novorođenačkog refleksa traženja usnama.

Lagano prstom podražite kut usana na onoj strani lica djeteta koja je okrenuta prema dojci. Ono će tada refleksno okrenuti glavicu prema dojci i dovoljno otvoriti usta.

Nakon toga glavicu privučete k dojci i bradavica se brzo stavi u usta. Ako je dijete pravilno prihvatilo dojku, vrh nosića i brada mu dodiruju dojku. Nosić priliježe uz dojku, a donja usna je izvrnuta.

Ako hvatanje bradavice nije uspjelo u prvom pokušaju, dodirnite suprotni kraj usana djeteta da ono ponovnim refleksom traženja otpusti bradavicu kako bi se ona bezbolno izvukla. Nikako nemojte ”na silu” izvlačiti bradavicu, jer to može dovesti do oštećenja bradavice.

NAJČEŠĆI POLOŽAJI ZA DOJENJE

Dojenje na boku

Kod dojenja na boku majka i beba leže, svatko na svom boku, okrenuti jedno prema drugome.

Od koristi je jastuk za dojenje iza djetetovih leđa koji pridržava dijete kako bi bilo što bliže majci. Bitno je da su leđa i kukovi u ravnoj liniji.

Ovaj položaj je najbolji u periodu oporavka od carskog reza ili težeg poroda te onda kada sjedenje nije ugodno zbog rane prouzročene epiziotomijom.

Unakrsni hvat

Ovaj položaj većina majki koristi u prvim danima dojenja, dok je dijete još vrlo malo. Kad dijete siše na desnoj dojci, onda leži na lijevoj ruci, guza i leđa na podlaktici, a glavica na majčinom dlanu.

Ovim položajem lakše je namjestiti djetetovu glavu i pridržavati dojku na pravilan način. Položaj unakrsnog hvata najbolji je kod beba koje su male i kad još uče prihvaćanje dojke.

Položaj kolijevke

Ovaj položaj najčešće se koristi par tjedana nakon poroda, kada se mama i dijete već usklade u dojenju.

Majka sjedi uspravno, a dijete drži u naručju kao u kolijevci. Oslonac za leđa i ramena trebao bi biti čvrst i ugodan. Jastucima se mogu pridržati i laktovi kako dijete ne bi bilo teret na rukama.

Ovaj položaj najbolje odgovara kod beba rođenih u terminu te onda kada im vrat ojača. Za dodatnu potporu u ovom položaju, može se koristiti i jastuk za dojenje.

Položaj “nogometne lopte”

U ovom položaju dijete se postavlja ispod majčinih ruku, na strani na kojoj doji, kao kada bi držala loptu (u američkom ‘footballu’).

Bebin nos treba biti u ravnini majčinih bradavica, a stopala trebaju biti okrenuta prema majčinim leđima. Ruka se može nasloniti na jastuk koji je na majčinom krilu, a djetetovu glavu, ramena i vrat treba pridržavati rukom.

U ovom je položaju jako dobra preglednost dojke i djetetovih usta pa je dobar za učenje prihvaćanja dojke, te za malenu i prijevremeno rođenu djecu ili majke s većim dojkama.

Dojenje na leđima

Majka u ležećem položaju stavlja bebu na sebe trbuh na trbuh.

Bebi u tom položaju treba pomoći da dohvati dojku. Jednom kada se dijete prihvati na dojku, majka ne mora raditi ništa više osim nastaviti ležati i opustiti se.

Ovaj položaj je dobar kod majki s manjim grudima, kod onih koje se oporavljaju od epiziotomije te kod majki koje se bore s prejakim refleksom otpuštanja mlijeka. Također, savjetuje se i kod beba kojima je dijagnosticiran skraćeni frenulum.

KAKO ZNATI DA SE DIJETE DOVOLJNO HRANI?

Postoje pokazatelji koji jasno pokazuju napreduje li vaša beba dobro isključivim dojenjem, a možete ih osobno pratiti i kontrolirati svaki dan.

Dobivanje na kilaži je prvi znak koji ukazuje na to jede li beba dovoljno.Normalno je da beba nakon rođenja izgubi oko 7% svoje porođajne težine, no u dva tjedna bi se trebala vratiti na prvotnu težinu te dobivati na kilaži.

Beba koja je sita, izgledat će zadovoljno. Zaspat će za vrijeme ili odmah nakon dojenja.
Redovno mijenjanje mokrih pelena je uvijek dobar znak, kad je u pitanju bebina sitost. U dobi od 5 dana novorođenče treba smočiti barem 6 pelena i stolicom umazati 2 do 3 pelene na dan; brojevi manji od ovih ukazuju na nedovoljnu hidraciju i pothranjivanje.

Nakon dojenja, grudi bi vam trebale biti mekše, dok njihova tvrdoća odmah nakon podoja može upućivati na to da beba nije povukla dovoljno.

IZDAJANJE

Izdajanjem se potiče, održava ili povećava stvaranje mlijeka. Izdajati se može ručno ili pomoću mehaničkih izdajalica.

Izdajanje je vještina koja se uči, pa je važno savladati ovu tehniku pravovremeno. Svaka majka uz nešto vježbe i upornosti može uspješno savladati ovu vještinu.

Najčešći razlozi za izdajanje

  • kod oštećenja bradavica, ako vam je unatoč pravilnoj tehnici bolno dojiti,
  • kod zastoja mlijeka i upale dojke, kako biste osigurali dobar protok mlijeka,
  • kod prijevremeno rođenog djeteta i djeteta niske porođajne težine, tako dugo dok ne bude sposobno sisati dojku,
  • da biste potaknuli ili povećali stvaranje mlijeka,
  • da biste održali stvaranje mlijeka ako je dijete bolesno te zbog slabosti i iscrpljenosti nije sposobno za dojenje

 

IZAZOVI TIJEKOM DOJENJA

Vrlo čest problem u prvim danima i tjednima dojenja su ispucale i bolne bradavice, a uzrokovane su nepravilnim položajem djeteta za vrijeme dojenja. Liječe se tako da se bradavica i njezina okolina osuše, a zatim se premažu majčinim mlijekom koje njeguje bradavicu i ima antibakterijsko djelovanje.

Začepljenje mliječnih kanalića i mastitis, upala dojke s visokom temperaturom, jedan od problema koji mogu zadesiti majke čak i u kasnijim mjesecima dojenja.
Kod ovog problema može pomoći mijenjanje položaja tako da je bebina brada okrenuta prema mjestu začepljenja (tako bolje isprazni taj dio).

Također se preporučuje blago masiranje dojke za vrijeme podoja, a između podoja se preporuča stavljanje toplih obloga i eventualno uzimanje analgetika.

Ako se simptomi ne smanje, važno je javiti se liječniku. Ukoliko je propisana antibiotska terapija, u većini slučajeva može se nastaviti dojiti, jer će liječnik propisati antibiotik koji je dozvoljeno uzimati za vrijeme dojenja.

PREHRANA DOJILJA

Kao i za vrijeme trudnoće, majka i tijekom dojenja treba nastaviti s kvalitetnom prehranom, kako bi se osigurala optimalna proizvodnja mlijeka.

Ako prehrana dojilje nije nutritivno adekvatna, organizam će za hranjivim tvarima koje nedostaju posegnuti iz majčinih zaliha, a to se može odraziti na njeno zdravlje. Stoga su za vrijeme dojenja povećane energetske i nutritivne potrebe. Energetske potrebe u tom razdoblju u prosjeku su veće za oko 500 kcal/dan, no to ovisi o konstituciji majke i potrebama novorođenčeta.

Namirnice koje treba izbjegavati su one koje se ne preporučaju ni za vrijeme trudnoće: alkoholna pića i pretjeran unos kofeina.

LIJEKOVI ZA VRIJEME DOJENJA

Prije uzimanja bilo kojeg lijeka ili pripravka, provjerite s vašim liječnikom ili ljekarnikom je li siguran za korištenje tijekom dojenja.

Od lijekova dostupnih bez recepta, tijekom laktacije sigurno je koristiti:

  • paracetamol za glavobolju, bol, temperaturu
  • antacide za žgaravicu
  • ibuprofen za bolna i upalna stanja
  • laksative
  • dekongestivne kapi/sprej za nos za ublažavanje simptoma prehlade